Vjerojatno ćemo si u nekom trenutku naše užurbane svakodnevice postaviti pitanje koje će nam prije ili kasnije pasti na pamet. "Kakav bi bio moj život bez tehnološkog napretka koji danas postoji?"
Obično nam je teško prestati razmišljati i meditirati na ove vrste razmišljanja, jer dolazimo u svijet u kojem su stvari koje svakodnevno koristimo jednostavno već bile tu, i iz tog razloga je normalno da sve stvari uzimamo za odobreno. alati i instrumenti koji nam olakšavaju život nego što je to nekada bilo za naše pretke.
Međutim, kad prestanete razmišljati o svemu tome tehnologija koja nije postojala prije samo nekoliko godina, ili u onim izumima bez kojih bi postojanje bilo nezamislivo, jest kad možemo shvatiti velike blagodati koje imamo nad prethodnim generacijama, blagodati kojima ne pridajemo dovoljno važnosti jer su to jednostavno stvari koje uzimamo zdravo za gotovo u našem rutinskom životu, kada po prvi put shvatimo koliko im nedostaje, jer ih iznenada izgubimo.
Na primjer, situacije kao što su prekid napajanja, kvar na kabelskom signalu ili činjenica da iznenada ostaje bez goriva, scenariji su koje jednostavno pokušavamo izbjeći po svaku cijenu, jer više ne možemo zamisliti život bez sve te udobnosti, Ali kada se dogodi iznenadna situacija da ostane bez struje ili tople vode, podsjeća nas na to živimo u eri prosperiteta što ljudi od prije samo nekoliko generacija nisu imali.
Prisustvo interneta u našim životima
Tačno jedan od najrevolucionarnijih izuma što mnogi ljudi danas uzimaju zdravo za gotovo, to jest da je to toliko ukorijenjeno u našem životu da ponekad čovjek zamisli da bi to oduvijek bilo, to je internet, koji je za veliki dio svojih korisnika postao gotovo dodatak ljudskog tijela.
I to je to internet je toliko revolucionirao naš život da kad prestanemo razmišljati o njegovom podrijetlu, postaje nam gotovo nemoguće shvatiti da smo za veliku većinu nas koji se koristimo ovim divnim alatom prva generacija korisnika koji su vidjeli da je stigao, odnosno za nekolicinu nas , Nismo ni znali za Internet u našem najudaljenijem djetinjstvu, jer iako su mnogi mladi ljudi danas odrasli uz upotrebu ovog alata i računara.
Mnogi drugi su vidjeli kako je ovo stiglo tehnološka novost kada smo već imali nekoliko godina koristeći klasične istraživačke metode kako bismo dobili zadatke sedmice, poput često korištene monografije za izradu sažetaka koje su nas pitali u školi.
Danas to više nije problem današnjoj djeci, jer već imaju na raspolaganju veliku Wikipedia. Međutim, za mnoge sadašnje odrasle osobe nisu uvijek bile tako lake, jer ako uzmemo u obzir da World Wide Web rođen je 1991. godine, odnosno prije otprilike 27 godina, što znači da svi ljudi koji imaju najmanje više od 40 godina života nisu znali internet u prvoj deceniji, a vjerojatno ni u sljedećoj, jer kada je internet je rođeno, Trebalo je još nekoliko godina da postane velika globalna mreža koju danas poznajemo i koristimo svakodnevno, kao nezamjenjiv element našeg akademskog, profesionalnog života, pa čak i kao dio naše svakodnevne zabave.
Internet ima sigurno mjesto u svim aspektima našeg postojanja, ali teško nam je razmišljati o tome kako bismo živjeli da smo iznenada izgubili ovaj 27-godišnji alat. Zbog toga ćemo sada ukratko pregledati Istorija Interneta i razvoj koji je predstavio tokom vremena, da bismo shvatili posljedice koje je imao na nas i razmislili o tome koliko je ovaj izum bio transcendentalan, kao tehnološka i kulturna revolucija u historiji ljudske civilizacije.
Koreni interneta
Iz gore spomenutog, zasigurno će mnogi pomisliti da je internet nastao niotkuda prije 27 godina, 1991. Međutim, ovaj datum isključivo odgovara rođenju World Wide Web, što možemo shvatiti kao temeljnu strukturu od koje se sastoji ovaj globalni komunikacijski alat.
Ako se želimo vratiti na istinska istorijska pozadina koji je ostavio temelje razvoja Interneta, onda moramo ići mnogo dalje u istoriji informacione tehnologije. Tako to možemo shvatiti prve studije koje su dovele do razvoja interneta, Započeli su na kraju Drugog svjetskog rata, kao rezultat jake konkurencije i rivalstva koje se odvijalo u kontekstu hladnog rata, između supersila Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza.
U nekoliko reči Internet je rezultat vojnog projekta, budući da su njegovi prvi koraci uspostavljeni 60-ih., zbog potrebe da Sjedinjene Države stvore isključivo vojnu informativnu mrežu, koja bi, u slučaju hipotetskog ruskog napada, omogućila pristup informacijama potrebnim za odgovor na agresiju s bilo kojeg mjesta u zemlji.
Bilo je ovako, kao i kasnije brojni napredak i modifikacije u tom pogledu, došao na svijet, 1969, mreža poznata kao ARPANET, sistem koji se sastojao samo od oko četiri računara smještena na različitim univerzitetima širom zemlje. Uspjeh ove inicijative bio je takve veličine da je samo dvije godine kasnije već postojalo 40 računara koji su bili međusobno povezani, dijeleći informacije iz različitih dijelova nacije.
TCP protokol: okosnica današnjih računarskih mreža
Ubrzo nakon prvo povezivanje računara, koji su bili na različitim univerzitetima u Sjedinjenim Državama, stigao je novi napredak u tom smislu, koji se pokazao ključnim za eksponencijalni rast računarskih mreža, takozvani TCP protokol.
Protokol o kontroli prijenosa, Zbog svoje kratice na engleskom jeziku TCP (Transmission Control Protocol) su stvorili istraživači Vint Cerf i Robert Kahn između 1973. i 1974, a u osnovi se sastoji od transportne mreže s više veza i protoka podataka, odnosno njihovog sigurnog slanja i prosljeđivanja.
Važnost ove tehnologije leži u činjenici da se nastavila do danas osnovni mehanizam za razmjenu informacija između računara, do te mjere da ova arhitektura podržava najpopularnije aplikacije na Internetu, kao i HTTP, SMT, SSH i FTP protokoli aplikacija.
Jednostavno rečeno, možemo reći da ovaj protokol funkcionira kao računarska arhitektura koja nam omogućava slanje i primanje podataka u gigantsku globalnu informativnu mrežu, koja je čini okosnicom interneta.
Rođenje WWW-a
Sledeće velika evolucija globalne računarske mreže doći će nekoliko godina kasnije, sve do 1983. godine, kada je Ministarstvo obrane Sjedinjenih Država odlučilo prijeći na upotrebu TCP / IP protokol u svojoj mreži koja se zove Arpanet, stvarajući kao rezultat novu mrežu pod nazivom Internet mreža Arpa, koji će s godinama postati poznat samo kao "Internet".
Do 1985. godine ovo je bila nova tehnologija potpuno uspostavljena u računarskom svijetu, iako poznata samo stručnjacima u toj oblasti. Posljednji korak da Internet konačno počne dosezati domove miliona ljudi širom svijeta bio bi stvaranje World Wide Weba, što se dogodilo vrlo brzo nakon toga.
1990. Tim Berners iz Europskog centra za nuklearna istraživanja (CERN) vodio je istraživanje na a sistem koji omogućava pohranu i preuzimanje podataka. Njegov rad se isplatio, stvorivši 1991. godine "World Wide Web" (WWW) koristeći tri nova instrumenta: HTML, TPP i program nazvan Web Browser.
Nakon uspješnog testiranja funkcionalnosti računalne mreže, otvorena je za javnu upotrebu 1993. godine, putem prvog pretraživača u povijesti, Wandexa koji je služio kao indeks web stranica, jer su te stranice mogle biti sortirane i lako prepoznati.
Iz tog razloga se Tim Berners obično povezuje s ocem Mreže, što je rečenica koja može biti malo pretjerana, jer oduzima zasluge svim prethodnim studijama koje su istraživači i znanstvenici provodili tijekom druge polovice stoljeću XX., kako bi Tim Berners mogao imati alate koji su mu pomogli ili stavio posljednju ciglu u konačna izgradnja interneta.
Internet danas
Internet nije bio jednostavan projekt, i nije ušao u naš život preko noći, jer je od prvih formulacija do konačne konstrukcije trebalo gotovo pola stoljeća. Poznavanje ovih podataka daje nam smjernicu da budemo odgovorniji prema jednom od najvećih darova koje nam je dala ljudska domišljatost. Na nama je da iskoristimo ovaj mač s dvije oštrice i pretvorimo ga u drugi instrument naše usluge i razvoja, a ne samo u jednostavan alat za razonodu.